Članovi saveza

Galopski klub Grič
Adresa: R. Cimermana 5, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Miodrag Grubač
Mob.: 098 302 501


Konjički klub Breza

Adresa: Prigradska ulica III odvojak 44, 10257 Brezovica
Osoba za kontakt: Iva Jurak Lukičić
Mob.: 098 417 210


Konjički klub Hiperion

Adresa: Fakultetsko dobro 7/2, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Pascal Renard, Mirjana Nastić
Mob.: 091 5268 576


Konjički klub Jarun

Adresa: Vrbje b.b., 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Zdravko Novak
Mob.: 091 2741 155
Facebook: www.facebook.com/konjickiklub.jarun


Konjički klub Karoca

Adresa: Črešnjevec 4a, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Vernalis Dokuzović
Mob.: 098 283 296, 091 2953 327
Email: karoca1@net.hr
Web: http://www.karoca.hr/


Konjički klub Pony Express

Adresa: R. Cimermana 5, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Ivana Ljubić
Mob.: 091 2341 177
Web: http://www.pony-express.hr/


Konjički klub Sveti Juraj

Adresa: Lakunski put 25 – Mala Mlaka, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Ante Šimleša
Mob.: 091 6536 551


Konjički klub Zagreb

Adresa: R. Cimermana 5, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Boris Kelemen
Mob.: 091 2003 867
Email: boris.kelemen@zg.t-com.hr


Konjički klub Konjičko društvo Zagreb

Adresa: Cimermanova 5, 10000 Zagreb
Predsjednik: Marko Ulaga
Osoba za kontakt: Marko Ulaga
Mob.: 71867702085
Email: kdzagreb@net.hr


Konjički klub Edek

Adresa: Viktora Kovačića 12, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Denis Gugić
Mob.: 091 6536 562
Email: kkedekinfo@gmail.com


Konjički klub Sokol Dupci

Adresa: Stari dvor 35, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Mladen Kindl
Mob.: 091 7338 606
Osoba za kontakt: Domagoj Christian Kindl
Mob.: 099 838 1167
Osoba za kontakt: Dorotea Kindl

Konjički klub Revel
Adresa: Hudobička 50, 10000 Zagreb
Osoba za kontakt: Antonia Borošak
Mob: 098 817 571

O nama

Predsjednik
Mladen Brezić

Dopredsjednik
Christian Barbić

Glavni tajnik
Latica Ivković

Izvršni odbor
Mladen Brezić
Christian Barbić
Rajka Jurić
Carmen Madirazza
Marko Ulaga
Luka Petrović
Ivan Canjuga

Nadzorni Odbor
Jelena Ramljak
Zdenko Japarić
Marijan Antić

Škole jahanja

Škola jahanja nudi program za početnike uzrasta od 7 godina starosti, a za starije nema ograničenja. Polaznici uče na teoretskim i praktičnim predavanjima o timarenju, sedlanju i jahanju prema programu Hrvatskog konjičkog saveza. Nakon odrađenih teoretskih i praktičnih sati polaže se ispit za jahačku dozvolu. Škola jahanja za napredne polaznike u disciplinama dresure i preponskog jahanja, također nudi teoretski i praktični program prema pravilima Hrvatskog konjičkog saveza za polaganje natjecateljskog ispita. 

Više o školi jahanja i programima škole jahanja pogledajte na web stranicama:

Kasački sport

Kasačke utrke su disciplina konjičkog sporta u kojoj se natječu konji rase kasač upregnuti u laganu trkaču dvokolicu Sulky u kojoj sjedi vozač. Što je kas? Kas je brže kretanje konja pri kojem su dvije dijagonalne noge u zraku a druge dvije na tlu pa se čuju dva takta. Istovremeno se podiže dijagonalni par nogu konja – prva desna i zadnja lijeva i obrnuto. Kasački konji su genetski predodređeni za kas tj. tako uzgojeni. Kod kasača nije tipičan izgled bitna je sklonost kasu i brzina u istom. Utrku moraju trčati u čistom kasu u suprotnom su diskvalificirani.

Kasačka utrka je test kasačkih konja u brzini, izdržljivosti i pravilnosti kasa, koji se održava:
u zaprezi (jednopreg i dvopreg)
pod sedlom
u sanjkama ili sa skijašem

Kasacka utrkaKasački konji počinju se trenirati sa 18 mjeseci, a prve utrke trče s dvije godine. Kasačke utrke smiju trčati samo konji uzgojeni u čistoj krvi. Ovisno o vrstama utrka, trče se utrke raznih dužina od 1.200 m (za dvogodišnje konje) do 4.000 m (tzv. maraton utrka za starije konje koja je ispit potencijala i zrelosti). Uobičajena distanca je 1.600 m (u Americi utrke na jednu milju 1.609 m) i u pravilu su one najbrže, jer su na najkraćoj distanci. Utrke na 1.600 m mogu se voziti u više navrata sa istom postavom konja i to se tada zovu Heat utrke. Slijede utrke na različitim distancama 1.700, 1.800, 2.100, 2.200, 2.400, 2.600, 2.800m i sl.

Kasačke utrke se održavaju na posebno uređenim stazama različite dužine. Trkača staza je elipsoidnog oblika dužine od 600, 800, 1000, 1600 i više m, širine 20 do 30 m. Podloga staze je obično pješčana, mada se utrke odvijaju i na zemljanim i travnatim stazama. Poželjno je da zavoji budu nagnuti. Osim standardnih utrka održavaju se i tzv. klasne utrke – prvenstvo za dvogoce, trogoce i starije konje, a utrka života za kasače je Derby kojeg trče konji stari 4 godine.

Preponsko jahanje

Preponsko jahanje je bez sumnje najpoznatija disciplina konjičkog športa prepoznata od strane FEI u kojoj se muškarci i žene ravnopravno natječu bilo individualno ili timski. Preponsko jahanje je jedna od tri natjecateljske discipline na Olimpijskim igrama.

Skakanje konjima počelo se razvijati u 18. stoljeću, kad je lov na lisice zahtijevao preskakanje ograda koje su se počele izgrađivati kako bi ogradile imanja. Ta disciplina, kako ju danas poznajemo, razvila se kao rezultat natjecanja među lovcima na lisice.

Preponsko_1Prvo dokumentirano natjecanje organizirano je 1866. u Parizu i 1868. u Dublinu, a sastojalo se od preskakanja jedne visoke ili široke prepone. Prvo veliko međunarodno natjecanje održano je 1902. godine. Preponsko jahanje postalo je olimpijska disciplina na igrama 1912. godine u Stockholmu. Sljedećih desetljeća vojska je dominirala na natjecanjima, no sa mehanizacijom vojske, civili su počeli prevladavati. Smanjenjem natjecanja vojnih timova otvorile su se mogućnosti natjecanja za žene koje po prvi puta na Olimpijskim igrama nastupile 1956. godine.

Na suvremenim natjecanjima, konj i jahač moraju proći 10 do 13 prepona, sa ciljem testiranja zajedničke uvježbanosti, vještine i preciznosti. Važno je uvijek preskakati prepone u zadanom redoslijedu. Ako je bilo koji dio prepone srušen ili konj odbije skočiti, greške se zbrajaju. Stil se ne ocjenjuje.

Pobjednici natjecanja su konj i jahač koji su sakupili najmanje negativnih bodova u najkraćem vremenu ili koji su dobili najveći broj bodova ovisno o tipu natjecanja.

[Tekst je preuzet i preveden sa službenih Web stranica FEI.]

Dresurno jahanje

Dresurno jahanje svakako je temeljne disciplina konjičkog sporta u kojoj se isprepliće sport i umjetnost suradnje jahača i konja s ciljem da bi se izveli testovi koje u sebi sadrže razne načine kretanja konja i prelazaka iz hoda u kas pa natrag u hod te zaustavljanja na unaprijed određenim pozicijama a sve to uz poštivanje obrazaca kretnji i figura.

Jahač i konj u suradnji izvode unaprijed definirane testove koje moraju znati na pamet i bez pomoći sa strane. Iznimku od ovoga čine “Freestyle” testovi u kojima sam jahač definira definira vlastitu koreografiju koju izvodi uz glazbu.

U posljednjih par godina dresurno jahanje privlači sve veći broj mladih natjecatelja među kojima brojnošću i kvalitetom dominiraju žene.

U okviru Zagrebačkog konjičkog saveza dresurnim sportom se bave:

Daljinsko jahanje

Daljinsko jahanje (endurance) je natjecanje kojim se provjerava brzina i izdržljivost konja, te jahačevo dobro poznavanje konja i terena očitovano učinkovitim zadavanjem tempa. Iako se jahačima mjeri vrijeme, naglasak je na okončanju natjecanja u dobroj fizičkoj kondiciji konja, a ne na najbržem prolazu. Endurance je pravi test jahačkih vještina koji je započeo iz nužde. Kako je jahanje stoljećima bilo glavni način transporta, pouzdani konji koji su mogli putovati velike udaljenosti i ostati u dobroj fizičkoj kondiciji bili su vrlo traženi. No otkad je jahanje zamijenjeno drugim načinima transporta, Endurance se razvio u šport.

EndurancePostavši FEI disciplina 1982. godine, Endurance je danas, četvrt stoljeća kasnije, najbrže rastuća disciplina. Suvremena natjecanja se sastoje od određenog broja faza. Na kraju svake faze, u principu najmanje svakih 40 km, obavezna je stanka za veterinarski pregled. Jahači imaju slobodu odabrati tempo od starta do cilja natjecanja, a konje mogu voditi ili slijediti, no moraju biti na konju kada prolaze startnu i ciljnu liniju. Svaki konj koji je temeljito pregledan prije nego što mu je dopušteno da započne natjecanje mora proći kontrolu u određenom vremenu od dolaska do svake kontrolne točke. Cilj pregleda konja je utvrđivanje spremnosti za nastavak natjecanja. Završni veterinarski pregled konja koji su dovršili natjecanje vrši se s ciljem provjere prisutnosti pretjeranog umora ili šepavosti. Prekomjeran umor, znakovi šepavosti i drugi pokazatelji problema su osnove za isključenje.

Endurance zahtjeva opsežne pripreme i veliko poznavanje i razumijevanje između konja i jahača. Tako se dobrobit konja uvijek može očuvati.

Ovisno o vrsti natjecanja, najmanja udaljenost za jednodnevna natjecanja iznosi između 40 i 160 km. Za višednevna natjecanja, najmanja prosječna udaljenost za svaki dan iznosi 40 do 79 km za FEI * natjecanja, 80 do 119 km za FEI 2* natjecanja i 120 km ili više za FEI 3* natjecanja. Za FEI 4* jednodnevna prvenstva, udaljenost je obično 160 km i pobjedničko prolazno vrijeme oko 10 do 12 sati.

[Tekst je preuzet i preveden sa službenih Web stranica FEI.]

Pobjednici Lipanjskog turnira

L2015_05
2015. Luka Založnik (Slovenija)


2014. Denis Gugić (Hrvatska)


 2013. Denis Gugić (Hrvatska)


2012. Andrija Hrgović (Hrvatska)


2011. Denis Gugić (Hrvatska)


2010. Denis Gugić ((Hrvatska)


2009. Zoran Jovanović (Srbija)


2008. Filip Rožmarić (Hrvatska)


2007. Janka Krašovec (Hrvatska)


2006. Robert Pal (Slovačka)
2005. Robert Pal (Slovačka)
2004. Marko Hercigonja (Hrvatska)
2003. Juraj Hanulaj (Slovačka)
2002. Juraj Hanulaj (Slovačka)
2001. Ante Šimleša (Hrvatska)
2000. Ante Šimleša (Hrvatska)
1999. Matjaž Čik (Slovenija)
1998. Andrea Novak (Hrvatska)
1997. Ante Šimleša (Hrvatska)
1996. Geza Nagy (Hrvatska)
1995. Andrea Novak (Hrvatska)
1994. Ante Šimleša (Hrvatska)
1993. Ante Šimleša (Hrvatska)
1992. Matjaž Čik (Slovenija)
1991. Antonio Piovan  (Italija)
1990. Claus Uray (Austrija)
1989. Claus Uray (Austrija)
1988. Siniša Bacika (Srbija)
1987. Matjaž Čik (Slovenija)
1986. Franc Mesarič (Slovenija)
1985. Milan Milutinović (Srbija)
1984. Aldo Baldini (Italija)
1983. Milan Milutinović  (Srbija)
1982. Alberto Rinaldi (Italija)
1981. Milan Milutinović (Srbija)
1980. Rajka Jurić (Hrvatska)
1979. Zoran Bogdanović (Srbija)
1977. Jovo Blagojević (Srbija)
1976. Milan Milutinović (Srbija)
1975. Jovo Blagojević (Srbija)
1974. Rajko Dokić (Srbija)
1973. Radoslav Cimerman (Hrvatska)
1972. Miroslav Jokić (Srbija)
1971. Milan Milutinović (Srbija)
1970. Milan Milutinović (Srbija)
1969. Milan Milutinović (Srbija)
1968. Radoslav Cimerman (Hrvatska)
1967. Josip Koblar (Hrvatska)
1966. Krešo Crnek (Hrvatska)
1965. Mladen Gvajec (Hrvatska)
1964. Radoslav Cimerman (Hrvatska)
1963. Rajko Dokić (Srbija)
1962. Miroslav Jokić (Srbija)
1961.  Peter Sattler (Austrija)
1960. Borut Gorišek (Slovenija)
1959. Milivoj Šljivar (Srbija)
1958. Jovan Grbić (Srbija)
1957. Gabor Taraji (Mađarska)
1956. Andarija Pajtak
1955. Zdravko Marušić (Hrvatska)

Hrvatska amazonke zlatne

U Grčkom gradu Porto Carrasu (03.-06.09.2015.) održano je Balkansko prvenstvo u preskakanju prepona.
Hrvatske amazonke među kojima su i članice zagrebačkih klubova (Vernalis Dokuzović – KK Karoca i Ema Bezik – KK Karoca) osvojile su zlatnu medalju a juniori su osvojili srebrnu medalju.
Kompletan juniorski tim su činili članovi zagrebačkih klubova (Nina Madirazza – KK Sv. Juraj, Laura Dragičević – Purgerski KK, Dunja All Jamal – KK Jarun i Josip Gugić – KK Edek)

Prvenstvo Zagreba u dresurnom jahanju 2014.

Seniori

  1. Suzana Haber (Sv. Eufemija)
  2. Barbara Ožeg Prah (Purgerski KK)
  3. Rebeka Grabar (Slovenija)
  4. Maša Schnider (KK Varaždin ’95)
  5. Rea Bingula (Purgerski KK)
  6. Pia Damjanić (KK Varaždin ’95)
  7. Ines Kovačević (KK Varaždin ’95)

Mladi jahači

  1. Mija Brnić ((KK Breza)

Juniori

  1. Karla Horvat (KK Varaždin ’95)
  2. Patricija Pacak (KK Četiri rijeke)
  3. Lovorka Đurđević (KK Sv. Eufemija)

Kadeti

  1. Marta Barbir (KK Varaždin ’95)
  2. Patricia Kunić (KK Agramer)


Pony jahači

  1. Iris Mijatović (Purgerski KK)
  2. Arijana Lučić (Purgerski KK)
  3. Amanda Babič (Slovenija)